Zagreb

Izvor: Wikipedija

Ovo je glavno značenje pojma Zagreb. Za druga značenja, pogledajte Zagreb (razdvojba).

kolovoz 2005.

Zagreb
Grb grada Zagreba

Država	Hrvatska
Županija	Grad Zagreb ¹

Površina
- ukupna	641,355 km²
Nadmorska visina	122 mnm

Stanovništvo (2001.)
- ukupno	779.145 stan.
- ukupna gustoća	1215 stan./km²
- metropolitansko područje	cca. 1,2 milijuna^[1] stan.

Gradonačelnik	Milan Bandić (SDP)
Poglavarstvo	gradonačelnik + 14 članova
Gradska skupština
- predsjednik	Tatjana Holjevac
- broj članova	51
Gradska naselja	70 naselja
Gradske četvrti	17

Dan grada	31. svibnja
Zaštitnik	Majka Božja od Kamenitih vrata

Poštanski broj	10000 Zagreb
Pozivni broj	+385 01
Autooznaka	ZG
Službena stranica	www.zagreb.hr
Karta
Zagreb Zagreb na karti Hrvatske
¹ Zagreb ima položaj županije

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske, i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika. Povijesno gledano, Zagreb je izrastao iz dva naselja na susjednim brdima, Gradeca i Kaptola, koji čine jezgru današnjeg Zagreba, njegov Stari grad.

Zagreb danas predstavlja upravno, gospodarsko, kulturno, prometno i znanstveno središte Hrvatske. Položajem i kulturom spada u gradove Srednje Europe.

Grad Zagreb je posebna jedinstvena, teritorijalna, upravna i samoupravna jedinica koja ima položaj županije.

Zemljopis

Položaj

Satelitska snimka

Zagreb se nalazi u kontinentalnoj središnjoj Hrvatskoj, na južnim obroncima Medvednice te na obalama rijeke Save. Nalazi se na nadmorskoj visini od 122 metara (Zrinjevac). Povoljan zemljopisni smještaj na jugozapadnom kutu Panonske nizine, između alpke, dinarske, jadranske i panonske regije, uzrok je činjenici da se Zagreb nalazi na prometno čvorištu puteva između Srednje i Jugoistočne Europe te Jadranskog mora.

Klima

Klima u Zagrebu je umjerena kontinentalna. Ljeta su vruća i suha s prosječnim temperaturama od 20° C, dok su zime hladne s prosječnim temperaturama od 1° C.

Naselja u sastavu

Grad Zagreb prostire se na površini od 641 km². Područje Grada Zagreba (u širem smislu), osim naselja Zagreb, obuhvaća i drugih 70 naselja. To su: Adamovec, Belovar, Blaguša, Botinec, Brebernica, Brezovica, Budenec, Buzin, Cerje, Čučerje, Demerje, Desprim, Dobrodol, Donji Čehi, Donji Dragonožec, Donji Trpuci, Drenčec, Drežnik Brezovički, Dumovec, Đurđekovec, Gajec, Glavnica Donja, Glavnica Gornja, Glavničica, Goli Breg, Goranec, Gornji Čehi, Gornji Dragonožec, Gornji Trpuci, Grančari, Havidić Selo, Horvati, Hrašće Turopoljsko, Hrvatski Leskovac, Hudi Bitek, Ivanja Reka, Jarun, Jesenovec, Ježdovec, Kašina, Kašinska Sopnica, Kučilovina, Kućanec, Kupinečki Kraljevec, Lipnica, Lučko, Lužan, Mala Mlaka, Markovo Polje, Moravče, Odra, Odranski Obrež, Paruževina, Planina Donja, Planina Gornja, Popovec, Prekvršje, Prepuštovec, Sesvete , Soblinec, Starjak, Strmec, Šašinovec, Šimunčevec, Veliko Polje, Vuger Selo, Vugrovec Donji, Vugrovec Gornji, Vurnovec, Zadvorsko i Žerjavinec.

Povijest

Detaljniji članak o ovoj temi: Povijest Zagreba

Zagrebačka katedrala (pogled s Gornjeg Grada)

Legende o nastanku imena

O nastanku imena grada govori poznata legenda, u kojoj stari drevni ban, umoran i žedan, naredi djevojci Mandi da donese vode s izvora. Ban reče: "Mando, dušo, zagrabi" !

Kratka povijest

Prvi pisani spomen Zagreba datira iz 1094. godine kada je na Kaptolu osnovana biskupija, što govori u prilog činjenici da je i ranije postojalo naselja.

1242. Zagreb (tada Gradec) Zlatnom bulom hrvatsko - ugarskog kralja Bele IV. postaje slobodni kraljevski grad.
1557. Zagreb se u pisanim dokumentima prvi puta spominje kao glavni grad Hrvatske.
1607. Isusovci osnivaju prvu gimnaziju i Akademiju. Ta se godina smatra godinom utemeljenja Zagrebačkog sveučilišta.
1776. iz Varaždina je u Zagreb preseljeno sjedište Hrvatskog kraljevskog vijeća (Vlade).
7. rujna 1850. Kaptol, Gradec i Vlaška Ves ujedinjeni u grad Zagreb.
25. lipnja 1991. Sabor Republike Hrvatske proglašava neovisnost i suverenost Republike Hrvatske. Zagreb postaje glavni grad.

Vidi:

Zagrebački gradonačelnici

Stanovništvo

Detaljniji članak o ovoj temi: Stanovništvo Zagreba

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine grad Zagreb ima 779.145 stanovnika, i to 415.153 žene i 363.992 muškarca. Šire gradsko područje okuplja više od milijun stanovnika. Prosječna starost stanovnika je 39,7 godina. Prema narodnosti većinu stanovnika čine Hrvati (oko 92%), a od nacionalnih manjina najznačajnije skupine su: Srbi, Slovenci, Bošnjaci (bosanski muslimani) i Albanci. Prema vjeri većina Zagrepčana izjašnjava se katolicima (87%), a ostale najznačajnije vjerske zajednice su: pravoslavna zajednica, islamska zajednica (2%), Jehovini svjedoci, Evangelička crkva i Reformirana kršćanska (kalvinska) crkva kao povijesne protestantske konfesije, te Adventistička crkva, Baptistička crkva te židovska zajednica. Oko 4% izjašnjava se agnosticima, a 3.5% ateistima. Najveće gradske četvrti su: Trešnjevka (više od 120 000 stanovnika), Novi Zagreb (više od 110 000 stanovnika) i Dubrava (blizu 100 000 stanovnika). Po popisu stanovništva iz 1991. godine, naseljeno mjesto Zagreb imalo je 706,770 stanovnika.

Gradska uprava

Gornjogradska vijećnica, sjedište Gradske skupštine

Zgrada Gradskog poglavarstva

Grad Zagreb, kao glavni grad Republike Hrvatske, ima status jedinica lokalne samouprave (grad) koja ujedno ima i položaj jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno županije. Status Grada Zagreba reguliran je Zakonom o Gradu Zagrebu (NN 62/2001.).

Tijela Grada Zagreba jesu:

Gradska skupština,
Gradonačelnik,
Gradsko poglavarstvo.

Gradska skupština je predstavničko tijelo građana Grada Zagreba koje donosi akte u okviru samoupravnog djelokruga Grada Zagreba te obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom. Gradska skupština ima pedesetjednog zastupnika, a njen aktualni saziv izabran je na općim lokalnim izborima 15. svibnja 2005. Stranački sastav Gradske skupštine sastoji se od:^[2]

Stranka	Broj zastupnika
SDP	19
HDZ	7
HSP	4
SNL (Holjevac)	4
HSU	4
HNS	3
HSS	3
HSLS	1
DC	1
nezavisni	5

Izvršna tijela Grada Zagreba su Gradonačelnik i Gradsko poglavarstvo.

Gradske četvrti

Detaljniji članak o ovoj temi: Zagrebačke gradske četvrti

Na području Grada Zagreba 1999. osnovane su gradske četvrti i mjesni odbori kao oblici mjesne samouprave. U Gradu Zagrebu osnovano je 17 gradskih četvrti:^[3]

R. br.	Četvrt	Površina (km²)	Stanovništvo (2001.)	Gustoća stanovništva (st/km²)
1.	Donji grad	3,01	45 108	14 956,2
2.	Gornji grad - Medveščak	10,12	36 384	3593,5
3.	Trnje	7,37	45 267	6146,2
4.	Maksimir	14,35	49 750	3467,1
5.	Peščenica - Žitnjak	35,30	58 283	1651,3
6.	Novi Zagreb - istok	16,54	65 301	3947,1
7.	Novi Zagreb - zapad	62,59	48 981	782,5
8.	Trešnjevka - sjever	5,83	55 358	9498,6
9.	Trešnjevka - jug	9,84	67 162	6828,1
10.	Črnomerec	24,33	38 762	1593,4
11.	Gornja Dubrava	40,28	61 388	1524,1
12.	Donja Dubrava	10,82	35 944	3321,1
13.	Stenjevec	12,18	41 257	3387,3
14.	Podsused - Vrapče	36,05	42 360	1175,1
15.	Podsljeme	60,11	17 744	295,2
16.	Sesvete	165,26	59 212	358,3
17.	Brezovica	127,45	10 884	85,4
	UKUPNO	641,43	779 145	1214,9

Kultura

Detaljniji članak o ovoj temi: Kultura u Zagrebu

Hrvatsko narodno kazalište

Zagreb je kulturno središte Hrvatske. U gradu se nalazi više ustanova koje tradicionalno imaju velik prestiž. U glazbi je to Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, u svijetu kazališta, baleta i opere Hrvatsko narodno kazalište, a među knjižnicama Nacionalna i sveučilišna knjižnica. Među brojnim kvalitetnim muzejima i galerijama, po kulturnom odjeku izložaba možda se najviše ističu Klovićevi dvori.

Osim toga, u gradu se nalaze sjedišta praktički svih važnijih kulturnih ustanova, kao što su Matica hrvatska i Društvo hrvatskih književnika. Zagreb je i mjesto održavanja više festivala sa svjetskim značenjem, kao što su Zagreb Film Festival, Animafest, Međunarodna smotra folklora i Eurokaz.

Sport

Detaljniji članak o ovoj temi: Sport u Zagrebu

Dom sportova

U Zagrebu dijeluju brojni profesionalni, ali i amaterski športski klubovi iz Zagreba. Od poznatijih profesionalni klubovi valja istaknuti nogometne klubove NK Dinamo, NK Zagreb NK Hrvatski Dragovoljac, košarkaške klubove KK Cibona, KK Zagreb, rukometni klub RK Zagreb, vaterpolske klubove Mladost i Medveščak, veslačke klubove, atletske i mnoge druge.

U Zagrebu postoje brojni športski objekti i športsko-rekreacijski centri (Šalata, Jarun, Mladost, Svetice, itd.). Najveći broj takvih objekata izgrađen je ili preuređen za potrebe Univerzijade 1987. godine. Jedna od najpoznatijih športskih dvorana u Zagrebu je Dom sportova, koja sadrži 6 hala, najveće dvije mogu primiti 4,000 i 12,000 posjetilaca. U tijeku je i izgradnja nove dvorane Arene Zagreb koja bi trebala biti završena krajem 2008 godine. Košarkaški centar Dražen Petrović prima oko 5 400 posjetilaca. Najveći nogometni stadion u zagrebu je Stadion Maksimir na kojem utakmice igra NK Dinamo.

Obrazovanje

Sveučilište

Detaljniji članak o ovoj temi: Sveučilište u Zagrebu

Zgrada rektorata Sveučilišta i Pravnog fakulteta

Sveučilište u Zagrebu je drugo najstarije u Hrvatskoj, osnovano nakon zadarskog (1396), i među najstarijima u Europi. Osnovano je 1669. Do danas je na Sveučilištu u Zagrebu diplomiralo je više od 200.000 studenata, magistriralo više od 18.000 i doktoriralo više od 8.000 predloženika.

Na Sveučilištu u Zagrebu, znanstveno-nastavni i umjetnički rad obavlja se na 28 fakulteta, 3 umjetničke akademije, stručnoj - Učiteljskoj akademiji i sveučilišnom studiju - Hrvatskim studijima. Pri Sveučilištu djeluju 33 visoka učilišta.

Znanstvene institucije

U Zagrebu djeluju 22 instituta na područjima društvenih i prirodnih znanosti. Zagreb je sjedište HAZU - Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti koju je osnovao đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer.

Srednje škole i gimnazije

Detaljniji članak o ovoj temi: Srednje škole i gimnazije u Zagrebu

U Zagrebu djeluje 100 srednjih škola, od čega je 31 gimnazija.^[4]

Promet

Most slobode

Zgrada željezničkog Glavnog kolodvora

Cestovni promet

Sve glavne prometnice prolaze kroz Zagreb. Skoro oko cijelog grada su razne autoceste prema svim dijelovima Hrvatske. Glavna od njih je sigurno autocesta A1 Zagreb - Split - Dubrovnik, koja je u potpunosti završena do Splita, te su u tijeku radovi od Splita do Ploča sa završetkom do 2008. godine. Poslije 2008. godine nastavlja se graditi do Dubrovnika.

Druga glavna trasa je na koridoru X Transeuropskih autocestnih mreža, A3 Bregana - Zagreb - Lipovac, koja spaja sjevernu Europu s Turskom preko Balkana i Grčke. Zadnji dio te dionice od Županje do graničnog prijelaza Bajakovo sa Srbijom dovršen je na ljeto 2006.

Treća glavna trasa je autocesta A6 Zagreb - Rijeka, koja spaja glavni grad s najbližom velikom lukom na Jadranu. Djelovi te autoceste su izgrađeni kao poluautocesta, međutim do 2008. godine će se izgraditi i ta autocesta u puni profil.

Uz te tri glavne grane tu su još i autoceste A4 Zagreb - Goričan koja se u Mađarskoj spaja na autocestu prema Budimpešti, te autocesta A2 Zagreb - Macelj (dovršetak zadnje dionice Krapina - Macelj do 2007. godine), koja pripada Phyrnskoj autocesti od Nürnberga u Njemačkoj do Beograda u Srbiji (od Zagreba do Lipovca/Bajakovo Phyrnska autocesta nosi ime A3).

Uskoro počinju i radovi na novoj autocesti A11 Zagreb - Sisak, završetak dionice do Lekenika do 2008. godine, nastavak do Siska poslije 2008. godine.

Željeznički promet

Dvije od tri najvažnije europske koridorske željezničke pruge u Hrvatskoj prolaze kroz Zagreb. To su Paneuropski Željeznički koridor V (krak b) koji ide od Botova do Rijeke i Paneuropski Željeznički Koridor X koja je najvažniji željeznički pravac u Republici Hrvatskoj. Osim toga, u Zagrebu se spajaju i pruge za Karlovac i Sisak. Prigradski putnički promet je vrlo razvijen. Teretni promet se vrši obilazno. Zagreb posjeduje i veliki teretni kolodvor.

Javni gradski promet

Detaljniji članak o ovoj temi: Javni gradski promet u Zagrebu

Tramvaj NT 2200 i autobus ZET-a

Javni gradski promet u Zagrebu čini mreža tramvajskih i autobusnih linija, gradsko-prigradski vlakovi te taksi vozila. Glavninu javnog gradskog prometa u Zagrebu obavlja Zagrebački električni tramvaj (ZET), koje je operator tramvajskog i autobusnog prometa, a brine se i o uspinjači i žičari, koja je trenutno izvan funkcije (očekuje se izgradnja nove). ZET je podružnica gradskog trgovačkog društva Zagrebački holding d.o.o.

Prvi električni tramvaj pušten je u promet 18. kolovoza 1910. godine. Danas, tramvajska mreža ima ukupnu dužinu od 116 km (širina tramvajskog kolosjeka je 1000 mm). Promet je organiziran u 15 dnevnih i 4 noćne linije. Autobusni promet ZET-a trenutno se sastoji od 120 autobusnih linija, od toga 69 gradskih i 51 prigradskih.

Uspinjača ZET-a spaja zagrebački Gornji i Donji grad. S prugom dugom 66 metara, poznata je i kao najkraća žičana željeznica na svijetu namjenjena javnom prometu. Službeno je puštena u pogon 8. listopada 1890. godine. Danas je zakonski zaštićena kao spomenik kulture, a također je jedna od turističkih atrakcija u Zagrebu.

Žičara "Sljeme" puštena je u promet 27. srpnja 1963. godine, a za promet je zatvorena sredinom 2007. godine (službeno je zatvorena 1. srpnja), nakon kvara na elektromotoru (5. lipnja) za koji je procijenjeno da je neisplativ za saniranje. U tijeku su pripreme za izgradnju nove moderne sljemenske žičare. Žičara je bila u funkciji prijevoza izletnika na vrh Medvednice.

U Zagrebu danas ima oko 1.150 taksi vozila, a vožnja taksijem dostupna je 24 sata dnevno. Ovlašteni koncesionar je Radio taksi Zagreb - udruženje autotaksi prijevoznika Grada Zagreba. Prvi autotaksi u Zagrebu pojavio se na Trgu Bana Jelačića 11. lipnja 1901. godine.

Gradsko-prigradskim željezničkim prijevozom koristi se radnim danom u prosjeku oko 70.000 putnika. Glavna željeznička linija prometuje na relaciji Savski Marof - Zagreb Glavni kolodvor - Dugo Selo. Hrvatske željeznice uvele su ovu liniju 1992. godine. Uz ovu liniju, drugi važni prigradski smjerovi su prema Velikoj Gorici te Jastrebarskom, a zajedno s lokalnim vlakovima iz smjera Zaboka, Novske, Karlovca i Koprivnice.

Zračni promet

Detaljniji članak o ovoj temi: Zračna luka Zagreb

Zračna luka Zagreb nalazi se u naselju Pleso pored Velike Gorice. 1959. na Plesu je izgrađena putnička zgrada i platforma te se u jesen iste godine zračna luka otvara za civilni zračni promet.

Pored međunarodne zračne luke, u Lučkom postoji i manji sportski aerodrom Zračno pristanište Lučko

Turizam i znamenitosti

S obzirom na svoju povijest, Zagreb je bogat spomenicima i znamenitostima:

Gornji grad sa Crkvom sv. Marka, kulom Lotrščak, Strosmayerovim šetalištem, Kamenitim vratima, zgradom Hrvatskog sabora i Banskim dvorima i dr.
Kaptol sa Katedralom
tzv. Lenucijeva potkova - zona 8 perivoja i 8 trgova, to su redom: Zrinjevac, Trg J.J.Strossmayera, Trg kralja Tomislava, Trg Ante Starčevića, Trg Marka Marulića, Trg Mažuranića i Trg maršala Tita, gdje se nalaze zgrade Hrvatskog narodnog kazališta, Muzej za umjetnost i obrt, te zgrada Sveučilišta sa spomenikom Ivana Meštrovića - Povijest Hrvata.
groblje Mirogoj
Medvednica (Sljeme, stari grad Medvedgrad)
perivoj Maksimir
športsko-rekreacijski centar Jarun
Dom hrvatskih likovnih umjetnika (popularna Džamija) - arhitekt Muzeja bio je kipar Ivan Meštrović

Trg bana Josipa Jelačića	Spomenik banu Jelačiću na istoimenom trgu	Zdenac Manduševac na Jelačić placu	Spomenik kralju Tomislavu na istoimenom trgu
Zdenac života Ivana Meštrovića ispred HNK	Muzej Mimara	Leksikografski zavod 'Miroslav Krleža'	Zagrebačka katedrala izbliza

Ponuda smještaja gostiju u Zagrebu je raznolika. Hoteli su u rasponu od velikih, vrhunskih, koji posluju u sastavu poznatih lanaca, do malih prenoćišta u privatnom smještaju. U Zagrebu postoje tri hotela sa pet zvjezdica (Westin, Sheraton, Regent Esplanade) i 10 sa četiri zvijezdice.